Očuvanje institucija kao što su biblioteke, muzeji i pozorišta, osnovno je i fundamentalno pitanje opstanka ljudskog roda kao civilizacije, poručio je rukovodilac Narodne biblioteke u Bijelom Polju Edin Smailović.
– Zadnjih nekoliko godina uspjeli smo i mi da uključimo nove sadržaje, otvorili smo gradsku čitaonicu 2013. godine, 2015. godine smo uz pomoć Ambasade SR Njemačke otvorili dječije odjeljenje Narodne biblioteke, na šta smo posebno ponosni, imamo pokretnu biblioteku, jedinu u Crnoj Gori. Ono što je jako važno, prije nekoliko godina smo započeli proces digitalizacije zavičajne građe, a do danas smo uspjeli digitalizovati kompletne „Bjelopoljske novine”, digitalizovali smo „Bjelopoljsku Komunu”, planiramo digitalizaciju kompletne lokalne štampe, tako da smo se potrudili da u skladu sa našim mogućnostima uvedemo neke nove servise, mada to ni izbliza nije što bi jedna biblioteka u Crnoj Gori trebala da ima. Ako želimo opstati i ako želimo pružiti kvalitetnu uslugu našim korisnicima moramo puno brže da se mijenjamo i puno brže da idemo u korak sa vremenom - poručio je Smailović.
Ipak, najveći problem svih biblioteka u Crnoj Gori jeste otkup knjiga, jer u Crnoj Gori nažalost, za razliku od regiona, ne postoji zagarantovana obnova bibliotečkog fonda. Ipak, bjelopoljska biblioteka uspijeva bar donekle da se suoči sa tim problemom.
– Zahvaljući sluhu čelnika Centra za kulturu, čija smo organizaciona jedinica, mi smo jedna od rijetkih biblioteka u Crnoj Gori koja ima kakvu takvu kontinuiranu obnovu bibliotečkog fonda. Ono što je ohrabrujuće, Udruženje bibliotekara je nedavno dobilo novu predsjednicu i mislim da će biti prilično aktivno po tom pitanju i da će to biti biti i riješeno, jer to je nešto što je neophodno - naglasio je Smailović.
On je naglasio i da biblioteke i danas imaju važnu ulogu u opismenjavanju i doživotnom učenju pojedinaca. Smailović je napomenuo i da je vrijeme pokazalo da je knjiga kao predmet na svu sreću preživjela test vremena.
– Promjenama `90-ih i stavljanjem slobode govora na pijedestal, cenzura više nije moguća. Bukvalno svako ko ima novac, može objaviti ono što želi, nezavisno od toga da li to ima neku upotrebnu vrijednost. Uloga biblioteke, po mom mišljenju, može da bude samo u tom smislu nabavne politike. U tom smislu, bibliotekari, kao stručna lica, treba da nabavljaju ono što ispunjava umjetničke kriterijume. Ali, imate i takozvane tiražne pisce, čija djela nijesu književna umjetnička djela, ali ako vi čitaocu ne udovoljite, vi ste doveli sebe u situaciju da tog korisnika izgubite, zato se mora praviti neki kompromis, ali ne smijemo ići ispod svakog kriterijuma - naglasio je on.
M.N.

---

Važno je raditi s najmlađima
Rukovodilac Narodne biblioteke, Edin Smailović, poručio je i da ovo vrijeme neće pregaziti knjigu.
– Zato je važno raditi sa najmlađima, stvarati čitalačku publiku. Zato nam je toliko važno to dječije ođeljenje, trudimo se da sa obdaništima i osnovnim školama uspostavimo saradnju, kako bi djeca sticala naviku da dolaze u biblioteku - zaključio je Smailović.